RTVTK

  Razlika u temperaturi viša od preporučene šteti zdravlju jer nagle promjene temperature stresno djeluju na organizam. Ulaskom iz ekstremno toplog vanjskog okoliša u hladni okoliš klimatiziranog prostora i obrnuto, tijelo reagira  drhtanjem ili  znojenjem. Pri naglom izlaganju nižim temperaturama mladi i zdravi ljudi mogu osjetiti bol u prsima, a kod ljudi koji imaju problema sa srcem ili  krvnim pritiskom može izazvati nesvjesticu. Dugotrajan boravak u previše rashlađenom prostoru može izazvati ukočenost i bolove u vratu koji nastaju zbog blokade mišića. Uslijed naglog izlaganja visokim temperaturama, zbog širenja krvnih žila dolazi do pada krvnog pritiska i ubrzanog otkucaja pulsa. Stoga uredski ratovi koji se vode zbog klima uredjaja, odnosno prepucavanja da li će i koliko klima uredjaj biti upaljen ima osnova. Ostaje pitanje kako pravilno koristiti klimu kako bi imali što manje posljedice po naše zdravlje. Jedan od osnovnih preduslova je balansiranje klimatskih uslova. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti razlici između temperature u klimatiziranom prostoru i vanjskoj temperaturi. Razlika ne bi smjela biti veća od 5'C. Pitanje je kako ovo ispoštovati ako se smatra da je idealna sobna temperatura oko 20ºC i relativnu vlažnost od 50%. Niža temperatura ili vlažnost mogu imati nepovoljan utjecaj na ugodu boravka u tom prostoru, i mogu kod ljudi koji u tom prostoru borave izazvati niz zdravstvenih problema. I biološka kontaminacija je problem klimatiziranih prostora i ujedno predstavlja najveću opasnost. Neadekvatno održavani uređaji, kao i uređaji slabije kvalitete zadržavaju pelud, pijesak, spore gljiva, mrtve insekte, epitel ljudske kože i kože životinja, dlačice, vlakna papira i sl. Kondenzirana vlaga u toplom periodu godine, u kombinaciji s navedenim organskim materijalom čini idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama. Posljedice po ljudsko zdravlje mogu biti različite vrste infekcija, alergijske reakcije, oboljenja respiratornog sistema, učestale i sve intenzivnije glavobolje. Najopasnije oboljenje, koje može imati i smrtni ishod, je tzv. legionarska bolest izazvana Legionella bakterijama koje se u sistemu za klimatizaciju, ukoliko se ne održava pravilno, mogu namnožiti. Prvi znaci su atipični i sliče na gripu: glavobolja, groznica, osjećaj hladnoće, bolovi u mišićima i suhi kašalj često praćeni ubrzanim disanjem. Treba li navoditi da su posebnom riziku od infekcije izloženi ljudi starosti preko 50 godina, pušači, alkoholičari, osobe sa kroničnim respiratornim ili bubrežnim oboljenjima, dijabetičari i osobe sa oslabljenim imunitetom. Filter klime treba mijenjati ili ga bar očistiti jednom godišnje, kako ne bi postao izvor raznih alergija, oboljenja i neprijatnih mirisa. I postavljanje uređaja treba prepustiti stručnjaku i poslušati njegove savjete. ‘Klime’ najčešće idu uza zid, ali ne smiju biti okrenute tako da pušu direktno prema ljudima. Sa naučne strane korištenje klima uredjaja još uvijek nije dovoljno istražena, već prepuštena individualnom osjećaju.

< «		» >