RTVTK

Rekonstrukcija i uređenje Centralnog gradskog parka u Tuzli, u kojem će biti postavljen spomenik kralju Tvrtku Kotromaniću, uveliko napreduju.U okviru toga, odlučeno je da  se kip žene u parku, uz koji su odrastale generacije i generacije Tuzlaka i Tuzlanki, premjesti na Panoniku.Ovo je zgodna prilika da razjasnimo : ko je autor ove skulpture ? Ako bismo napravili anketu među našim sugrađanima s pitanjem : čije je djelo žena u parku, odgovori bi uglavnom glasili - Franjo Leder ili Dragiša Trifković. Većina anketiranih bi rekla da ne znaju.
 Ovu dilemu otklonila je Sabina Mešić, urednica portala Tuzlarije koja je o ovoj temi 20.01.2009.godine objavila tekst koji u cijelosti prenosimo:

- Prošlog petka smo u rubrici "Stare slike pričaju", uz sliku koja je snimljena 1967. godine stavili naslov "Šta znamo o kipu žene u parku". Ispostavilo se da ni svi zajedno ne znamo baš puno, što nije ni čudo s obzirom da se u školi uči o svemu osim o znamenitostima rodnog grada. Bilo je i ranije prijedloga, a ovaj slučaj sa kipom to opravdava, da bi bilo dobro da se na svakom značajnijem objektu i spomeniku napiše vrijeme izgradnje kao i čijih je ruku djelo.
Dilemu oko autora kipa riješili smo posjetom direktoru Međunarodne galerije portreta, Ćazimu Sarajliću, od kojeg smo saznali da autor nije ni Leder, a ni Trifković, kako je većina mislila.
Akt žene u Gradskom parku, kojeg pamte generacije Tuzlaka djelo je akademskog kipara Mirka Ostoje iz Splita. Zahvaljujući anagažmanu Ismeta Mujezinovića kip je postavljen u Gradski park 1961. godine. U vrijeme kada su širom zemlje postavljali samo spomenike NOR-u i narodnim herojima bio je to prvi kip takve vrste, a njegovo postavljanje prvorazredan događaj.
Potrudili smo se da ponešto saznamo i o kiparu Mirku Ostoji koji sada ima 88 godina. Njegova djela bila su postavljena po cijeloj bivšoj Jugoslaviji ali su mnoga uništena zajedno s tom državom. Studirao je kod Frangeša-Mihanovića i Ivana Meštrovića, autor je mnogih spomenika iz NOR-a i bisti a uz njih je stvarao i djela koja su ga u ta doba svrstavala u neshvaćene i avangardne umjetnike.
Iako mu je profesor bio čuveni Meštrović, Ostoja se odmakao od njegovg uticaja. Za razliku od Meštrovićevih mišićavih žena Ostojini aktovi iz opusa „Frida“ su meki i zaobljeni, baš kao i akt žene u našem Gradskom parku - napisala je Sabina Mešić.

Priredio: Đuro ŠKONDRIĆ
----------------
Napomena: U međuvremenu umro je akademski kipar Mirko Ostoja i sahranjen u Splitu.

< «		» >