Kantonalna uprava za inspekcijske poslove Tuzla od 25. juna vrši kontrolu rada na crno na području našeg kantona, a koja će biti nastavljena i naredne sedmice. Dosadašnji rezultati su pokazali da je rad "na crno’’ prekomjerno izražen, a najveće posljedice snose radnici koji ne smiju da prijave svoje poslodavce u strahu da će ostati bez posla. Najveći problem predstavljaju male kazne za počinioce ovih "prekršaja".
Ne razmišljajući dugoročno o životnoj dobi kada bi nakon 35 odnosno 40 godina radnog staža trebali otići u penziju, brojni radno sposobni ljudi prisiljeni su da rade „na crno“. U Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzla još uvijek nemaju konačne rezultate akcije kontrole, koja je započela u ponedjeljak, jer još uvijek nije završena. Međutim, smatraju da više godina traje tzv. „neprincipijelna koalicija“ pojednih poslodavaca i radnika koji pristaju da rade van zakonskih okvira. Poslodavci, novac koji bi trebali uplatiti u vidu poreza i doprinosa, ostavljaju u vlastitim džepovima. Neprijavljeni radnici, plašeći se otkaza šute, rade za platu koja ima se ponudi, a pravo na zdravstveno osiguranje ostvaruju prijavljivanjem na spiskove nezaposlenih u Zavodima za zapošljavanje. Kantonalna inspekcija rada, iako godišnje napravi više hiljada kontrola, nema odgovarajuće zakonske instrumente da se konačno obračuna sa gorućim problemom rada „na crno“, rekao nam je kantonalni inspektor rada Enes Suljkanović
Kazna od 1000 KM, za poslodavca kod kojeg inspektori zateknu, jednog, 50 ili 100 neprijavljenih radnika je smiješna, nedovoljna, i stimuliše takve poslodavce da nastave varati državu. Iz tog razloga u "neprincipijelnu koaliciju" poslodavaca i radnika, treba uvrstiti i institucije vlasti. Prvo one na federalnom nivou, jer uprkos višegodišnjim sugestijama inspektora rada, ne žele suštinski promjeniti Zakon o radu, tačnije postrožiti kazne za neprijavljivanje radnika, i neuplaćivanje doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje. Nakon toga, na red dolaze vlastodržci na državnom nivou, koji ne žele ni razmisliti o smanjenju visokih poreza i dorinosa na plate i iz plata, koje hiljade poslodavaca u BiH, nisu mogli izdržati ni prije globalne ekonomske krize. Ovakvo stanje značajno utiče da penzioneri imaju niske penzije, na sve kompeksniju održivost postojećeg zdravstvenog sistema i na teško stanje u brojnim oblastima koje se finansiraju iz poreza i doprinosa. Osim toga postoji realna opasnost, da bi se za 20, 30 ili 40 godina, država mogla suočiti sa hiljadama ljudi koji će tražiti socijalnu pomoć. To su oni koji su danas prisiljeni, najmanje svojom krivicom raditi „na crno“. Za 20, 30 ili 40 godina zbog treće životne dobi neće moći zarađivati, niti ostvariti pravo na penziju.
Prikaži/Sakrij komentare
Prikaži/Sakrij formu za unos
| < « | » > |
|---|
